Mentalno zdravlje starih

Kada govorimo o poteškoćama koji stari imaju često smo usmereni na zdravstvene probleme, smanjenje fizičke snage, slabiju pokretljivost i imunitet. Međutim, retko razmišljamo o njihovom mentalnom zdravlju, o tome da odlazak u penziju često kod starih izaziva zabrinutost i teskobu, dolazi do smanjenja prihoda, smanjuju se kontakti sa okolinom i društvene aktivnosti, gube se uloge koje su obavljali i status koji su zauzimali.  Starenjem dolazi i do većeg stepena zavisnosti od drugih, posebno porodice i prijatelja, postaje se mane ravnopravan član.

Mentalno zdravlje je veoma bitno za sveukupno zdravlje. Usko je povezano s telesnim zdravljem, a mentalni poremećaji često dovode i do lošijeg ishoda pri lečenju telesnih bolesti. Definicija zdravlja Svetske zdravstvene organizacije navodi da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.

Najčešće mentalne bolesti u osoba starije dobi uz demenciju su depresija i anksioznost. Svaki poremećaj pamćenja je patološki i ne bi trebalo smatrati da su zaboravljanje, konfuznost i slični simptomi normalan deo starenja. Takva praksa je apsolutno pogrešna i zdravlje starih se na taj način zanemaruje. Treba naglasiti da uz jednog obolelog čoveka, čija bolest ukoliko nije na vreme lečena brže napreduje, pate i drugi članovi porodice, koji se iscrpljuju emocionalno i ekonomski, što dovodi do novih problema.

Poremećaji raspoloženja u starijem životnom dobu nisu retkost, a depresivni simptomi često ostaju neprepoznati. Razlozi su mnogobrojni – depresivni simptomi po pravilu koegzistiraju sa telesnim bolestima i stanjima koja proističu iz samog procesa starenja, kao i zbog tendencije pacijenata da u prvi plan istakne vegetativne i kognitivne simptome, uz zanemarivanje afektivnih. Pored toga, dešava se da se depresivni simptomi tumače kao normalna reakcija na prisutnu telesnu bolest, što sve skupa dovodi do odloženog dijagnostikovanja i započinjanja terapije uz lošiju prognozu.

Mentalno zdravlje starijih osoba može biti poboljšano kroz promociju aktivnog i zdravog starenja koje podrazumeva stvaranje uslova i okoline koji podržavaju blagostanje i omogućavaju ljudima da vode zdrav i integrisan način života. Promocija mentalnog zdravlja u velikoj meri zavisi od strategija koje osiguravaju da stari imaju neophodne resurse da zadovolje svoje osnovne potrebe, kao što su: obezbeđivanje bezbednosti i slobode; adekvatno stanovanje, socijalna podrška za stare (Klubovi za stare, druženja, šetnje), zdravstveni i socijalni programi usmereni na ranjive grupe starih kao što su oni koji žive sami, seosko stanovništvo ili koji pate od hroničnih bolesti, kao i programi prevencije nasilja i zlostavljanja starih.

Usamljenost je najgori deo starenja, a ne bol, ne ćudljiva creva i zadihanost nakon uspona po stepeništu preko kojih si s dvadeset godina mogao preleteti – usamljenost.
S. King

Danas kada budete kuvali kafu, setite se komšije ili komšinice u penziji i pozovite ih da se pridruže. Mnogo će im značiti razgovor i znanje da je nekom stalo.