Depresija kod starih

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije više od 300 miliona ljudi živi sa depresijom, a broj obolelih raste iz godine u godinu. Depresija se definiše ka bezvoljnost, gubitak energije, koncentracije, gubitak uživanja, apetita, uznemirenost, razmišljanje o sopstvenoj vrednosti, osećaju bespomoćnosti, često razmišljanje o smrti.

Depresija ima svoju biološku osnovu koja obuhvata promene na mozgu, manju prokrvljenost određenih delova, kao i smanjenost receptora za serotonin (takozvani hormone sreće). Psihološki se može ocrtavati kroz 28 različita simptoma, od kojih su najvažniji  smanjeno interesovanje za život i životna zadovoljstva, gubitak energije, tužno raspoloženje i problem sa koncentracijom. Ako o depresiji razmišljamo kao o mreži u kojoj postoji interakcija simptoma, onda je jasno da jedan simptom može i najčešće  izaziva drugi.

Depresija se očitava i u kulturološkim, društvenim okvirima. Te se teško prepoznaje kod mladih, jer postoji uverenje da mladi ljudi nemaju zbog čega da budu depresivni ili tužni. Takođe, ona se često podcenjuje kod starih, usled u društvu zasnovanog uverenja da je stara osoba sama po sebi tužna. Te se često smatra da su depresivne epizode deo normalnog starenja i staroj osobi se ne nudi pomoć. Neprijatna osećanja poput tuge, nemoći, bespomoćnosti se normalizuju u populaciji starih. Bitno je naglasiti da starost ne podrazumeva depresiju, te da ljudi koji stare imaju mnogo razloga da budu srećni i zadovoljni, i neguju sebe kroz planove i ciljeve za budućnost.

Ipak, ne treba izgubiti iz vida da stare osobe predstavljaju rizičnu grupu, usled mnogobrojnih faktora. To su pre svega gubici, koji obuhvataju gubitak bliskih osoba, a samim tim i socijalne mreže izuzetno značajne za ljude. Zatim su tu teškoće koje se javljaju u vezi sa finansijama, pogoršanjem zdravstvnog stanja, manjom pokretljivošću. Odlazak u penziju za mnoge može biti šok, usled menjanja ritma života i gubitka značajnih životnih uloga.

Ukoliko ste u prethodnim pasusima prepoznali sebe ili sebi bitnu osobu bitno je da znate da možete da pomognete. Pre svega možete da se obratite stručnom licu – psihologu, psihijatru ili psihoterapeutu. U našem Klubu za stara i odrasla lica Vitaplan (Lukijana Mušickog 9), Vi ili Vaš bližnji možete dobiti besplatno psihološko savetovanje. Osim toga značajno je da pojačate socijalni kontakt, pokažite osobi da nije sama i ostavljena. Od velikog je značajna psihofizička aktivnost – šetnja, društvene igre, otvoren razgovor. Pokušajte da pomognete osobi da što bolje struktuira svoj dan i time povrati osećaj kontrole i samopouzdanja.

Za sve dodatne informacije možete nas pozvati na telefon 021 300 83 59.